SRFP Blog

Srpska mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) i izazovi prouzrokovani virusom COVID-19

Pandemija izazvana virusom COVID-19 imala je uticaj na globalnom planu, dovevši u velike probleme kako razvijena tržišta tako i ekonomije u razvoju. Među onima koji su najteže pogođeni nalaze se mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP). Ovo se posebno odnosi na privredu Srbije, jer MMSP predstavljaju 99% aktivnih privrednih subjekata, koja ostvaruju preko 30% BDP-a, doprinose sa 40% ukupnom izvozu i pružaju skoro 66% mogućnosti za zapošljavanje u zemlji. S obzirom na to, oživljavanje sektora MMSP će biti od ključnog značaja za oporavak srpske privrede posle pandemije izazvane virusom COVID-19.

Dosadašnji uticaj

Na osnovu broja registrovanih privrednih subjekata , ukupnu privrednu aktivnost Srbije čine veleprodaja i maloprodaja (22,6%), prerada (13,4%), ostale usluge (13,0%) i stručne, naučne i tehničke delatnosti (10,7%). Uvođenje opšteg vanrednog stanja i s tim povezanih mera dovelo je do značajnog smanjenja u najvećem broju ovih delatnosti (tj. onima koje se ne smatraju suštinski bitnim kao što su delatnosti vezane za hranu i medicinu). Pored posebnih mera koje je uvela vlada (npr. ograničavanje radnog vremena prodavnica i broja ljudi kojima je dozvoljeno da istovremeno budu u prodavnici u datom trenutku), neizvesnost u pogledu opšteg stanja takođe je dovela do toga da potrošači smanje svoju diskrecionu potrošnju, što je dodatno pogoršalo situaciju u kojoj se nalaze mnoga preduzeća.

Srpska preduzeća koja najviše zavise od uvozne robe za proizvodnju (tj. ona koja se bave trgovinom i biznisom zasnovanim na proizvodnji) spadaju među one koji su najteže pogođeni usled ograničenja uvoza i transporta sirovina unutar i između država. Na primer, kompanija Fiat u Srbiji obustavila je proizvodnju automobila zbog nedostatka dostupnih materijala koji se uvoze iz Kine. Istovremeno se očekuje da će preduzećima koja se bave uslužnim sektorom trebati najviše vremena da se oporave jer su hoteli, kafići i barovi bili zatvoreni skoro dva meseca, a čak i po prestanku ovih ograničenja verovatno će bar izvesno vreme raditi samo ograničenim kapacitetom. U stvari, procenjuje se da je turistički sektor u gubitku od 300 miliona evra zbog otkazivanja planiranih putovanja u Srbiju. Ovaj udarac na sektor usluga odrazio se i na njihove dobavljače (tj. poljoprivrednike i ostale proizvođače i dobavljače hrane i pića).

Generalno gledano, pandemija izazvana virusom COVID-19 primorala je mnoga preduzeća da naprosto sačekaju dok virus i mere preduzete za odbranu od virusa učine svoje. Nažalost, ovo je izuzetno teško za MMSP, jer značajni poremećaji mogu da prouzrokuju probleme sa likvidnošću. Štaviše, problemi sa likvidnošću u većim lancima često se prelivaju i izazivaju probleme sa likvidnošću u manjim preduzećima.

Imajući u vidu vrednost koju MMSP imaju za privredu Srbije, od ključnog je značaja kakva im je podrška potrebna u ovom ekonomski teškom periodu. U tom cilju, Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i Business & Finance Consulting (BFC) (u okviru programa Razvoj finansijskog sistema u ruralnim oblastima u Srbiji (SRFP II), koji finansira Nemačka razvojna saradnja, sproveli su niz istraživanja, nezavisno jedna od druge, u nastojanju da bolje razumeju uticaj virusa COVID-19 iz perspektive samih MMSP. Ova istraživanja su ukazala na niz zanimljivih i važnih činjenica :

  • 65% MMSP je ili privremeno zatvoreno ili je suočeno sa padom prodaje.
  • 63% MMSP očekuje da će imati značajan pad prihoda (više od 50%), dok ostali očekuju da će imati umereni (do 20%) pad prihoda.
  • Najveći izazovi sa kojima se suočavaju MMSP tiču se problema vezanih za naplatu potraživanja, održavanja odgovarajućeg stanja likvidnosti, smanjenja potražnje, raspolaganja odgovarajućim sredstvima za plaćanje zaposlenih, organizovanje radnih aktivnosti u uslovima restriktivnih mera i karantina i sposobnost izmirivanja dugovanja.
  • 80% MMSP nerado otpušta zaposlene zbog čvrstih veza vlasnika i zaposlenih, pa umesto toga smanjuju radno vreme, prelaze na obavljanje poslova od kuće (ako je to moguće) ili nastoje da zadrže nivo angažovanosti zaposlenih iz vremena pre krize. Pored toga, MMSP koji privremeno otpuste zaposlene nastavljaju da zaposlenima i dalje plaćaju najmanje 60% plate.
  • U aprilu su finansijske institucije smanjile svoje kreditne aktivnosti koje se odnose na MMSP, odlučivši da sačekaju da vlada pokrene program garancija za kredite pre nego što nastave sa tim aktivnostima u uobičajenoj meri. Nakon toga, u maju se ovaj trend preokrenuo pošto su finansijske institucije pokrenule kreditiranje i počele da odobravaju kredite sa državnom garancijom.
  • Skoro sva MMSP odlučila su da uzmu moratorijum na otplatu kreditnih i lizing obaveza od 90 dana u cilju odlaganja fiksnih izdataka i očuvanja likvidnosti.

Trenutna kriza je razotkrila koliko su MMSP ranjiva na potrese u ponudi i potražnji. Ograničenja u aktiviranju radne snage, prekid u lancu snabdevanja i nedostatak sirovina i gotovih proizvoda nastali su kao domino efekat usled mera preduzetih za borbu protiv daljeg širenja virusa COVID-19. Štaviše, iznenadni neočekivani pad potražnje tokom dužeg perioda znači da se čak i preduzeća sa inače odgovarajućim novčanim rezervama verovatno suočavaju sa problemom nedovoljne likvidnosti. Ako MMSP dođu do tačke da više ne mogu da priušte da zadrže zaposlene, to će imati povratni efekat koji će delovati šire na privredu jer će povećanje nezaposlenosti rezultirati potresom koji će se u dužem periodu odraziti na potražnju u privredi.

Zaštita MMSP-a

Shvatajući specifičnu prirodu nastale situacije i činjenicu da će mere ekonomske podrške biti od vitalnog značaja za vraćanje ekonomije u normalu, Vlada Republike Srbije je sprovela niz inicijativa za podršku preduzetnicima i preduzećima, uključujući:

  1. Davanje finansijske podrške za MMSP putem bespovratne pomoći u vidu grantova, kredita za likvidnost i obrtni kapital iz Fonda za razvoj Republike Srbije i programa državnih garancija za likvidnost i kapitalne zajmove od komercijalnih finansijskih institucija;
  2. Mere poreskih olakšica, koje uključuju odlaganje plaćanja poreza na plate i poreza na dobit;
  3. Direktna finansijska pomoć (jednokratna isplata iznosa od 100 EUR) svim punoletnim građanima, što će u konačnici verovatno poslužiti kao podrška MMSP u vidu povećane potražnje.

Privatni sektor je takođe bio aktivan u obezbeđivanju instrumenata i sredstava za MMSP u Srbiji koji su im potrebni da bi preživeli ovaj težak period i ostvarili uspeh nakon što opasnost bude prošla. Na primer, program SRFP II pripremio je i obezbedio niz od 13 besplatnih onlajn obuka prilagođenih specifičnim, konkretnim potrebama MMSP u Srbiji. Ove obuke su se pokazale veoma popularnim jer su samo u aprilu 2020. pregledane više od 1300 puta. Štaviše, ovaj program i nadalje će imati za svrhu da pruža ovu vrstu savetodavne podrške tokom narednih meseci tako što će nuditi dodatnu obuku o temama koje se tiču digitalizacije, upravljanja (uključujući upravljanje krizom), planiranja i korišćenja tehnologije. Svi zainteresovani mogu se prijaviti putem e-maila na adresu: [email protected].

Pojedine mere takođe su razrađene kao podrška onima koji sa svoje strane podržavaju MMSP. Finansijske institucije se podstiču da iskoriste sredstva koja su dostupna u okviru Paketa tehničke pomoći za reagovanje na COVID-19, kao i da prisustvuju nizu vebinara o reagovanju na krizu koji su prilagođeni finansijskim institucijama i njima svojstvenim problemima. Pored toga, svako može biti u toku sa najnovijim važnim događajima koji se tiču Srbije i njene ekonomije tako što će se registrovati na dva informativna biltena: BFC Poljoprivredni bilten (Agricultural Bulletin) i FinTech bilten.

Posledice virusa COVID-19

Uticaj pandemije izazvane virusom COVID-19 oseća se širom sveta, pa ni MMSP u Srbiji nisu imuna na to. Iako je kratkoročna perspektiva za većinu MMSP prilično tmurna, važno je napomenuti da većina stručnjaka ipak ne veruje da će doći do dugotrajne recesije, posebno ako budu preduzete odgovarajuće i adekvatne mere reagovanja kako bi se obezbedila dobrobit svetskih ekonomija. To u Srbiji znači da treba obezbediti da MMSP dobiju potrebne resurse i mogućnosti da opstanu tokom ovog kriznog perioda. Ukratko, perspektiva je dobra ako je mi učinimo takvom.